Doc. dr. sc. Ivana Marasović Šušnjara prikazala je važnost odgovornog pristupa korištenju svih dostupnih alata za razvoj zdravstvene pismenosti kod šire populacije, koristeći primjer ChatGPTa kao novog alata koji i liječnicima i pacijentima stoji na raspolaganju za brzo informiranje, no koji ipak treba znati oprezno i odgovorno koristiti da bi se postigli pozitivni rezultati.
Izv. prof. dr. sc. Ante Obad govorio je o korištenju umjetne inteligencije u medicinskoj praksi. Prikazao je primjere iz područja kardiologije. Posebno je istaknuo važnost rane dijagnostike i prognoze rizika kod pacijenata i personalizirano planiranje liječenja, u čemu umjetna inteligencija može poslužiti kao odličan alat.
Primjena umjetne inteligencije ima svoju ulogu i u području antropoloških istraživanja. Kakve su trenutne primjene i perspektive u budućnosti upoznao nas je u svom izlaganju dr. sc. Miran Čoklo.
Maja Vejić, mag. phil. iznijela je neke etičke i filozofske dileme koje treba imati u vidu prilikom uvođenja umjetne inteligencije u medicinsku praksu. Navodeći kako umjetna inteligencija, ako se koristi oprezno i odgovorno, može biti odličan alat koji omogućava liječniku više vremena za direktniji, holistički pristup pacijentu, predavanje je završeno u tehno-pozitivnom tonu, zaključkom da nam upravo umjetna inteligencija otvara mogućnost da i u medicini i šire, postanemo još više – ljudi.
Nakon predavanja održana je rasprava s publikom.
