Tribina: Žene u medicini
Datum održavanja: 9. 12. 2024. u 13.00 sati
Mjesto održavanja: Sveučilišna galerija
Organizator: doc. dr. sc. Maja Vizjak, Institut za istraživanje migracija, Zagreb
Suorganizator: Sveučilišni odjel zdravstvenih studija, Sveučilište u Splitu
Moderatorica: doc. dr. sc. Ivana Carev
Panelistice:
- Filozofski aspekt: *filozofija žena* - prof. dr. sc. Marina Brčić Kuljiš, Filozofski fakultet u Splitu
- Sociološki aspekt: *o ženskim pitanjima* - izv. prof. dr. sc. Ivanka Buzov, Filozofski fakultet u Splitu
- Povijesni aspekt: *značajne žene medicinarke u Hrvatskoj kroz povijest* - dr. sc. Vlatka Dugački, Leksikografski zavod Miroslav Krleža
- Statistički aspekt: *demometrijski podaci o ženama u medicini i znanosti* - doc. dr. sc. Maja Vizjak, Institut za istraživanje migracija
- Upravljački aspekt:
- *biti predstojnica* - doc. dr. sc. Mirela Pavičić Ivelja, pomoćnica ravnatelja KBC Split
- *biti pročelnica* - prof. dr. sc. Irena Drmić Hofman, Sveučilišni odjel zdravstvenih studija
- *biti prodekanica* - prof. dr. sc. Renata Pecotić, Medicinski fakultet u Splitu
- *biti predstojnica klinike* - izv. prof. prim. dr. sc. Daniela Marasović Krstulović, KBC Split
- *biti dobitnica nagrade za životno djelo* - prof. emerius Dušanka Martinović Kaliterna, predsjednica podružnice Akademije medicinskih znanosti Hrvatske
(Gdje su) Žene u medicini!
Žene danas imaju dobro obrazovanje i želju za poslovnim uspjehom, no mogućnost razvoja karijere često im bude otežana ili neostvarena. Analizirajući omjere zastupljenosti žena i muškaraca prema hijerarhijama u medicini i znanosti stječe se dojam da postoje jednakiji među jednakima. Društveni milje, politička, gospodarska i kulturna javnost načelno podupiru ravnopravnost spolova, no i dalje prešutno provode ustaljenu praksu razlika u plaćama te podzastupljenost na rukovodećim i upravljačkim pozicijama. Obrazac ponašanja i prakse transparentnoga te pravednoga odlučivanja o napredovanju na strani su muškaraca. Žene se susreću s fenomenom staklenoga stropa, koji ih blokira u napredovanju, stoga većinom ostaju na nižim hijerarhijskim položajima nego muškarci. Statistički gledano žene su sve obrazovanije, sklonije su cjeloživotnom obrazovanju i više je doktorica znanosti. Žene uporno rade na svojim karijerama te se bore za svoja prava. Želimo li stvoriti društvo utemeljeno na ravnopravnosti, ključno je da se u ustroju i praksi u potpunosti vodi računa o rodnoj dimenziji. Postoje li predrasude prema ženama na rukovodećim pozicijama?! Osjeti li se fenomen staklenoga stropa u medicini i u znanosti?!
