Literatura za pripremu Razredbenog ispita
Sveučilišni prijediplomski studijski programi: Sestrinstvo i Primaljstvo
Sveučilišni prijediplomski studijski programi: Fizioterapija, Radiolološka tehnologija i Medicinsko laboratorijska dijangostika
Sveučilišni prijediplomski studijski programi: Sestrinstvo i Primaljstvo
| ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA | NJEGA BOLESNIKA |
| Keros P., Andreis I., Gamulin S, Anatomija i fiziologija, Zagreb; Školska knjiga |
Prlić N., Zdravstvena njega, Zagreb; Školska knjiga |
Primjeri dosadašnjih pitanja iz njege bolesnika |
Sveučilišni prijediplomski studijski programi: Fizioterapija, Radiolološka tehnologija i Medicinsko laboratorijska dijangostika
| BIOLOGIJA | KEMIJA | FIZIKA |
| Kemija, Hrvoje Zrnčić, Zagreb: Hinus kemija za pripremu razredbenih ispita na fakultetima | Školski leksikon biologije, Sanda Ilić, Lela Zadražil, Zagreb: Hinus, s pitanjima s razredbenih ispita na fakultetima |
Fizika, Josipa Šmaguc, Zagreb: Hinus fizika za pripremu razredbenih ispita na fakultetima |
| KEMIJA - za pripremu prijemnih ispita na fakultetima | ILI | |
| Fizika na državnoj maturi, Antonija Božić, Goran Božić, Školska knjiga Zagreb 2010. |
Medicinska laboratorijska dijagnostika (laboratorijska medicina) je zdravstveno i znanstveno područje vezano za medicinske laboratorije različitih specijalnosti i profila u zdravstvenim institucijama i institucijama koje nisu u sustavu zdravstva, a povezane su s medicinskom laboratorijskom dijagnostikom.
Brojna znanstvena otkrića kroz stoljeća te ubrzani razvoj znanosti i tehnološki napredak, omogućili su razvoj medicine od empirijske do eksperimentalne znanosti. Medicinska laboratorijska dijagnostika novijeg je datuma, često se vezuje za napredak tehnologije, premda su još stari Grci u svrhu liječenja svojih pacijenata promatrali promjene tjelesnih tekućina, povezivali izgled mokraće s nekim bolestima. Hipokrat (4. stoljeće p.n.e.) je u dijagnostički protokol uključio i pregled mokraće. Već oko 50. godine naše ere opisuje se hematurija, a o mokraći se raspravlja i u Galenovo vrijeme.
Cilj trogodišnjeg preddiplomskog sveučilišnog studijskog programa je školovanje stručnjaka koji će nakon završenog trogodišnjeg studija biti osposobljen da kvalitetno analizira različite biološke uzorke, koristeći kemijske, biokemijske, molekularno biološke, imunološke, citološke i histološke metode. Ovaj studij mora osigurati potrebna znanja i vještine te pripadajuću samostalnost i odgovornost da se diplomirani stručnjak može odmah, neposredno nakon završenog studija, uključiti u rad dijagnostičkih laboratorija.
Brojna znanstvena otkrića kroz stoljeća te ubrzani razvoj znanosti i tehnološki napredak, omogućili su razvoj medicine od empirijske do eksperimentalne znanosti. Medicinska laboratorijska dijagnostika novijeg je datuma, često se vezuje za napredak tehnologije, premda su još stari Grci u svrhu liječenja svojih pacijenata promatrali promjene tjelesnih tekućina, povezivali izgled mokraće s nekim bolestima. Hipokrat (4. stoljeće p.n.e.) je u dijagnostički protokol uključio i pregled mokraće. Već oko 50. godine naše ere opisuje se hematurija, a o mokraći se raspravlja i u Galenovo vrijeme.
Cilj trogodišnjeg preddiplomskog sveučilišnog studijskog programa je školovanje stručnjaka koji će nakon završenog trogodišnjeg studija biti osposobljen da kvalitetno analizira različite biološke uzorke, koristeći kemijske, biokemijske, molekularno biološke, imunološke, citološke i histološke metode. Ovaj studij mora osigurati potrebna znanja i vještine te pripadajuću samostalnost i odgovornost da se diplomirani stručnjak može odmah, neposredno nakon završenog studija, uključiti u rad dijagnostičkih laboratorija.
Rukovodeći se načelima Muenchenske deklaracije koja kaže kako svi školski programi moraju biti usklađeni s potrebama struke te da moraju biti podvrgnuti kontroli kvalitete i evaluaciji nužno je bilo „intervenirati“ i u sustavu obrazovanja fizioterapeuta.
Reforma zdravstva, koja predviđa kategorizaciju bolnica, kategorizaciju klinika/zavoda/odjela, promjenu zdravstvenog standarda, različite vrste osnovnog i dodatnog zdravstvenog osiguranja, nepobitno će sve zahtijevati i značajno drugačije profesionalne profile medicinskih kadrova, pa tako i sudionika u neizbježnom procesu medicinske rehabilitacije.
Sveučilište u Splitu visokoškolska je ustanova kojoj gravitira cijela južna Hrvatska, s pripadajućim joj otocima i zagorskim dijelom te jedan dio susjedne nam BiH (oko milijun žitelja ukupno). Zbog toga je apsolutno opravdano postojanje preddiplomskog studija Fizioterapije (fizikalne terapije), gdje se školuje visoko stručni medicinski kadar za kojim postoji velika potreba u našim zdravstvenim ustanovama, koje se bave rehabilitacijskom medicinom.
Demografski trendovi u našoj zemlji s rastućim brojem starijih osoba u populaciji, porastu kroničnih nezaraznih bolesti, poglavito bolesti lokomotornog sustava i neuroloških bolesti, daju nam za pravo očekivati povećanje udjela osoba s ograničenjem djelatnosti i ometenosti u sudjelovanju u aktivnostima svakodnevnog i profesionalnog življenja, gdje je od najvećeg značenja liječenje rehabilitacijskim postupcima, koje bi provodili visoko educirani fizioterapeuti, kao bitna sastavnica rehabilitacijskog tima. Kada nabrojenim stanjima pridodamo i sve učestalije prometne politraume u kojima stradavaju mahom mlađe osobe, potreba rečenog profila zdravstvenih radnika još više dobiva na značaju.
Program školovanja, koji se provodi na Sveučilišnom odjelu zdravstvenih studija, čiji je sastavni dio preddiplomski sveučilišni studij fizioterapije, kao i razvoj te struke u našoj regiji, mora biti usklađen s najvišim europskim standardima te utemeljen je na uskoj suradnji s ostalim ustanovama sličnog profila u Republici Hrvatskoj.
Stoga ovaj program zadovoljava uvjete EU u satnici, predmetima i njihovom sadržaju, odnosu sati teorijske i praktične nastave te odnosu sati bazičnih i stručnih predmeta.
Program je sukladan programu obrazovanja na visokim učilištima u europskim zemljama, jer je izrađen prema sugestijama Svjetske konfederacije za fizioterapiju (WCPT) te usklađen sa svim ostalim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, sukladno navedenom.
Reforma zdravstva, koja predviđa kategorizaciju bolnica, kategorizaciju klinika/zavoda/odjela, promjenu zdravstvenog standarda, različite vrste osnovnog i dodatnog zdravstvenog osiguranja, nepobitno će sve zahtijevati i značajno drugačije profesionalne profile medicinskih kadrova, pa tako i sudionika u neizbježnom procesu medicinske rehabilitacije.
Sveučilište u Splitu visokoškolska je ustanova kojoj gravitira cijela južna Hrvatska, s pripadajućim joj otocima i zagorskim dijelom te jedan dio susjedne nam BiH (oko milijun žitelja ukupno). Zbog toga je apsolutno opravdano postojanje preddiplomskog studija Fizioterapije (fizikalne terapije), gdje se školuje visoko stručni medicinski kadar za kojim postoji velika potreba u našim zdravstvenim ustanovama, koje se bave rehabilitacijskom medicinom.
Demografski trendovi u našoj zemlji s rastućim brojem starijih osoba u populaciji, porastu kroničnih nezaraznih bolesti, poglavito bolesti lokomotornog sustava i neuroloških bolesti, daju nam za pravo očekivati povećanje udjela osoba s ograničenjem djelatnosti i ometenosti u sudjelovanju u aktivnostima svakodnevnog i profesionalnog življenja, gdje je od najvećeg značenja liječenje rehabilitacijskim postupcima, koje bi provodili visoko educirani fizioterapeuti, kao bitna sastavnica rehabilitacijskog tima. Kada nabrojenim stanjima pridodamo i sve učestalije prometne politraume u kojima stradavaju mahom mlađe osobe, potreba rečenog profila zdravstvenih radnika još više dobiva na značaju.
Program školovanja, koji se provodi na Sveučilišnom odjelu zdravstvenih studija, čiji je sastavni dio preddiplomski sveučilišni studij fizioterapije, kao i razvoj te struke u našoj regiji, mora biti usklađen s najvišim europskim standardima te utemeljen je na uskoj suradnji s ostalim ustanovama sličnog profila u Republici Hrvatskoj.
Stoga ovaj program zadovoljava uvjete EU u satnici, predmetima i njihovom sadržaju, odnosu sati teorijske i praktične nastave te odnosu sati bazičnih i stručnih predmeta.
Program je sukladan programu obrazovanja na visokim učilištima u europskim zemljama, jer je izrađen prema sugestijama Svjetske konfederacije za fizioterapiju (WCPT) te usklađen sa svim ostalim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, sukladno navedenom.
Higher Education Network for Radiography in Europe (HENRE), orgnizacija financirana od Europske komisije u svrhu usklađivanja obrazovanja radioloških tehnologa (ranije inženjeri medicinske radiologije) u zemljama Europske unije u svom dokumentu "Tuning Template for Radiography in Europe" navodi kako je radiografska profesija regulirana Direktvom 2005/36/EU te preporuča visoko obrazovanje radioloških tehnologa na tri razine: preddiplomaka razina (bachelor level), diplomska razina (master’s level) i poslijediplomska razina (doctoral level). Predloženi sustav obrazovanja radioloških tehnologa identičan je onom kakav je u prihvaćenom Hrvatskom modelu sveučilišnog obrazovanja zdravstvenih radnika.
Težnja primaljske struke je školovati primalju po europskim standardima kako bi bila konkurentna na tržištu rada zemalja članica EU, a prije svega, pridonijeti zdravlju naših žena, majki i djece te pronatalitetnoj politici Republike Hrvatske. Stoga je upravo osnivanje preddiplomskog sveučilišnog studija primaljstva na Odjelu zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu, prvi ozbiljan korak u ostvarivanju tog cilja.
Međutim, kako su potrebe za školovanjem primalja puno veće, nužan je redoviti studij primaljstva koji zadovoljava potrebe za edukacijom primalja u skladu s Direktivom 2005/36/EZ, koja je obvezujuća za sve zemlje članice EU. Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij primaljstva može zadovoljiti te visoke kriterije školovanja primalja. Upravo on omogućuje potrebnu razinu obrazovanje kojom bi primalja postala temeljni nositelj primaljstva i pružanja primaljske skrbi. Također, nekadašnja orijentiranost na pomagačko zanimanje preoblikuje se i proširuje, te primaljstvo usmjerava prema profesiji za samostalno obavljanje primaljske skrbi. Pri tome bi obrazovanje primalja na sveučilišnom preddiplomskom i diplomskom studiju primaljstva omogućilo stjecanje potrebnog znanja i osposobilo primalje za preuzimanje uloge edukatora (mentora) na preddiplomskom sveučilišnom studiju sestrinstva i voditelja/ica odjela/odsjeka u klinikama te timova primaljske skrbi. Kao temeljni preduvjet za razvoj primaljstva, ovakav profil primalja u RH potpuno je nepoznat. Upravo komisija EU, koja je u sklopu Peer misije 2008. godine posjetila Republiku Hrvatsku, na poziv Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, u svom je izvješću izdvojila upravo taj problem, navodeći da „primalje moraju učiti od primalja“.
Međutim, kako su potrebe za školovanjem primalja puno veće, nužan je redoviti studij primaljstva koji zadovoljava potrebe za edukacijom primalja u skladu s Direktivom 2005/36/EZ, koja je obvezujuća za sve zemlje članice EU. Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij primaljstva može zadovoljiti te visoke kriterije školovanja primalja. Upravo on omogućuje potrebnu razinu obrazovanje kojom bi primalja postala temeljni nositelj primaljstva i pružanja primaljske skrbi. Također, nekadašnja orijentiranost na pomagačko zanimanje preoblikuje se i proširuje, te primaljstvo usmjerava prema profesiji za samostalno obavljanje primaljske skrbi. Pri tome bi obrazovanje primalja na sveučilišnom preddiplomskom i diplomskom studiju primaljstva omogućilo stjecanje potrebnog znanja i osposobilo primalje za preuzimanje uloge edukatora (mentora) na preddiplomskom sveučilišnom studiju sestrinstva i voditelja/ica odjela/odsjeka u klinikama te timova primaljske skrbi. Kao temeljni preduvjet za razvoj primaljstva, ovakav profil primalja u RH potpuno je nepoznat. Upravo komisija EU, koja je u sklopu Peer misije 2008. godine posjetila Republiku Hrvatsku, na poziv Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, u svom je izvješću izdvojila upravo taj problem, navodeći da „primalje moraju učiti od primalja“.
