Sveučilišni odjel zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu (SOZS) kreće s provedbom Specijalističkog usavršavanja prvostupnika i magistara sestrinstva u djelatnosti hitne medicine, jedinstvenim projektom na razini cijele države.
U ponedjeljak 19. lipnja 2023. napravljene su sve potrebne pripremne radnje za početak provedbe te je održan sastanak s polaznicima programa, koji su zaposlenici Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije.
Provedba Specijalističkog usavršavanja prvostupnika i magistara sestrinstva u djelatnosti hitne medicine u skladu je s provedbom Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Vlade Republike Hrvatske.
Hitna medicinska služba u Hrvatskoj organizirana je kroz izvanbolničku i bolničku djelatnost hitne medicine, a medicinske sestre i medicinski tehničari (MS/MT) sastavni su dio te djelatnosti. Hitna medicina u Hrvatskoj danas, u korak je s modernim svjetskim trendovima u području hitne medicine, a sukladno tome postoji i velika potreba za novim znanjima i vještinama, odnosno podizanju kompetencija MS/MT. Rad u hitnoj medicini je specifičan i zahtjeva od MS/MT da na pojedinim radilištima samostalno rade procjenu i zbrinjavanje hitnih pacijenata i donose odluke o skrbi za hitnog pacijenta, kao što je rad u medicinskoj prijavodojavnoj jedinici, rad na poslovima trijaže u bolnici i rad u timu T2 izvanbolničke hitne medicinske službe u kojem nema liječnika. Trenutni sustav formalnog obrazovanja MS/MT na svim razinama obrazovanja ne pripremi dovoljno MS/MT za rad u djelatnosti hitne medicine, odnosno završetkom formalnog obrazovanja MS/MT i dalje nemaju kompetencije za obavljanje brojnih postupaka u djelatnosti hitne medicine.
Mrežom hitne medicine i Pravilnicima koji reguliraju djelatnost hitne medicine definiran je broj, raspored i sastav timova hitne medicinske službe. Danas u Hrvatskoj djeluju timovi T1 koji u svom sastavu imaju liječnika, medicinsku sestru/tehničara i vozača ili medicinsku sestru/tehničara koji upravlja vozilom i timovi T2 koji u svom sastavu imaju dvije medicinske sestre/tehničara. Medicinske sestre/tehničari koji rade u djelatnosti hitne medicine ne posjeduju odgovarajuće kompetencije za samostalan rad u djelatnosti hitne medicine, već imaju znanja i vještina stečena općom naobrazbom za medicinsku sestru/tehničara, prvostupnika odnosno diplomiranu medicinsku sestru i magistra sestrinstva, a bez odgovarajućih specijalističkih znanja i vještina za samostalan rad u djelatnosti hitne medicine.
Specijalističkim usavršavanjem medicinskih sestara/tehničara u djelatnosti hitne medicine osigurat će se znanja i vještine, odnosno kompetencije za samostalan rad u hitnoj medicinskoj službi. Na taj način usluge hitne medicinske službe postat će dostupnije pacijentima i povećat će se učinkovitost postojećih timova i povećati kvaliteta hitne medicinske službe. Medicinske sestre/tehničari sa završenim specijalističkim usavršavanjem pružat će širi opseg zdravstvene usluge prema hitnim pacijentima te za veliki broj intervencija ne bi bio potreban liječnik. Postupno bi liječnici koji rade u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi prelazili na popunjavanje nedostatka liječnika u bolničkom sustavu, što bi dovelo do racionalizacije sustava hitne medicinske službe.
Po završetku specijalističkog usavršavanja i polaganju ispita, krenut će se u popunjavanje Mreže hitne medicine medicinskim sestrama/tehničarima sa završenim specijalističkim usavršavanjem, odnosno u postupno povećavanje timova T2 u Mreži, a smanjivanje timova T1 (koji uključuju liječnika u timu).